Ova ideja zvuči jako fantastično. Ovde se polazi od pretpostavke da su biljojedni dinosaurusi izumrli zato što se nisu mogli prilagoditi na biljni svet koji je postojao tokom perioda krede, i da je sa njihovim izumiranjem došlo do korelativnog izumiranja mesojednih dinosaurusa koji su se njima hranili. Međutim, velika biljna revolucija desela se tokom perioda rane krede, a rezultat te duboke promene u biljnom svetu – nastanak angiosperni, ili cvetajućih biljaka (skrivenosemenica) – imao je upravo suprotni efekat. Pojava obilnih količina nove hrane bila je propraćena povećanjem broja i vrsta biljojednih dinosaurusa, što je naravno bilo jako dobrodošlo mesojednim dinosaurusima. Sem toga, šta je sa malim mesojednim dinosaurusima, koji su se verovatno hranili gušterima i drugom sitnom divljači?Bilo bi logično pretpostaviti da su oni bili izvan odnosa žrtva-grabljivac džinova, i da sve to nije na njih uticalo.
Jedna možda realističnija varijanta te hipoteze glasi da su biljkama kojima su se biljojedi hranili nedostajali izvesni elementi (naprimer kalciju), koji su bili ključni za njihov opstanak. Ali to ne izgleda baš verovatno, jer se mora voditi opet računa o malim mesojednim dinosaurusima.