Presveta Bogorodica rekla je Lusiji da tu, treću poruku, papa sme objaviti tek 1960. godine. Nadbiskup od Lerija dobio je treće proročanstvo tek 1944. godine i to u zapečaćenom pismu koje je svojeručno napisala mala Lusija. On je pismo poslao u Vatikan tek 13 godina kasnije.
U augustu 1959. godine otvoreno je zapečaćeno pismo, a papin sekretar pisao je o tome francuskom piscu Žaku Valeu sledeće: ‘Otvaranje je obavljeno iza zatvorenih vrata, ali ja sam gledao kardinale prilikom izlaska iz papine kanselarije.
Na njihovim licima bio je vidljiv izraz velikog straha, a kada sma jednog od njih, koga sam dobro poznavao, upitao o čemu se radi, on me je samo odgurnuo i produžio dalje. Izgledao je ako da je upravo ugledao utvaru.’ Šta je izazvalo toliko uznemirenje crkvenih velikodostojnika?
Treće proročanstvo, tajna iz Fatime, svojevremeno se ubrajalo u najčuvanije dragocenosti Svete stolice. Poruka je čuvana u najsigurnijim trezorima Vatikana, a tek je papa Jovan XXIII skinuo sa nje pečat tajne. To se dogodilo 13.maja 1960. godine. Svedoci tvrde da je papa, dok je čitao tajanstveno proročanstvo, izgledao smrtno bled. Nakon toga, proročanstvo je ponovo zaključano.
Papa Jovan Pavle II bio je tokom boravka u Nemačkoj upitan šta zna o Trećoj tajni iz Fatime. Odgovorio je: ‘Svakom će biti dovoljan Hristos, bude li imao na umu sledeće: kada budete čitali da su okeani preplavili cele kontinente, da ljudi umiru iz minuta u minut, i to na milione, tada zaista neće više niko želeti objavljivanje sadržaja tajne poruke.’
Tako je, iz straha od panike, ostalo tajna ono što bismo svi morali znati. Već 1958. godine svetski poznati katolički teolog Karl Raner izjavio je kako ne može razumeti da bi ‘Bog određene, a za celi svet važne poruke, poverio isključivo jednoj osobi, koja bi trebalo da je drži zaključane u fioci, dok se ne ispune.’
Papa Jovan XXIII želeo je da sa trećim proročanstvom iz Fatime budu upoznati vodeći državnici velikih sila, jer je verovao da bi njegov sadržaj više od bilo čega uticao na prekid nuklearnih proba u vojne svrhe.