Prva poznata slika rašljara koji istražuje na terenu je u delu Sebastijana Minstera ‘Cosmographia universalis’ iz 1550. godine. Na njoj je dat poprečni presek jednog rudnika sa prikazom radova koji se obavljaju. Gore, na površini, može se videti rašljar kako rašljama traži vodu.
Benediktinac Bazil Valentin pisao je 1521. godine da postoji sedam vrsta rašalja što su ih upotrebljavali rudari za traženje uglja i minerala. Kad ih nisu upotrebljavali nosili su ih oko pasa ili zadenute za šešir. Mnoge gravire tog vremena prikazivale su rašljare na delu.
Godine 1556. nemački minerolog i lekar Georg Bauer, zvani Agrikola, u svojoj knjizi ‘De re metalica – Rasprava o rudama’ govori s prezirom o radu sa rašljama, da su rudarski radnici ‘bezverci’ zato što upotrebljavaju rašlje za traženje metala. Interesantno je da su u toj istoj knjizi prikazane slike sa rašljarom u akciji kako odseca na drvetu rašlje, zatim kako istražuje teren rašljama i, konačno, kako su mu one pokazale mesto gde je ruda.
U to doba i inkvizicija je u punom zamahu. Sve ono što nisu bili u mogućnosti da objasne, proglašavali su vezom sa demonima, i nečastivim. Tako je, između ostalih, stradao i veliki broj rašljara.
U Nemačkoj se 1600. godine pojavljuje francuski rašljar Žan di Šatle, baron od Bozoleja i Aufenbaha. U mnogim evropskim rudnicima on je pokazao svoje izvanredno umeće traženja rudnog bogatstva. Oko 1610. godine vraća se u Francusku, gde upoznaje svoju buduću suprugu Martinu de Bertero. Njih dvoje počinju istraživati rudno bogatstvo Francuske i izvore vode.
Na zahtev barona i baronice De Bozolej, 1627. godine, parlament Bordoa, Tuluza i Provanse registruje njihov rad, i to se smatra prvim službenim priznavanjem radiestezije. Međutim tako nije mislio šef policije u gradu Renu. Pod sumnjom da se bave čarolijama, pretresao im je stan, odneo sav pribor i naredio njihovo hapšenje. Očajna baronica De Bozolej uputila je molbu kardinalu Rišeljeu da ih pusti, navodeći sve što su učinili za Francusku, pošto je otkriveno više od 500 rudnih nalazišta gvožđa, kristala, uglja, cinka, antimona, sumpora, rubina, opala, tirkiza, mramora i mnogo izvora vode. Ali, milosti od svemoćnog kardinala nije bilo. Plemeniti baron i baronica De Bozolej okončali su život u tamnici.