Ljova je pogodio i karakter ponašanja lica iz Hitlerovog okruženja. Aprila 1945. godine Gering koji je trebalo da postane Hitlerov sledbenik, šalje poslednji ultimatum. Hitler naređuje da se komandant avijacije odmah uhapsi i kazni, ali njegovi potčinjeni uspevaju da oslobode svog šefa. Kasnije i Himler pokušava da preuzme vlast stupivši prethodno u kontakt sa Englezima i Amerikancima. Dvadeset devetog aprila 1945. godine Hitler u svom testamentu isključuje Himlera iz partije i oslobađa ga svih dužnosti. Supruzi Gebels, ostaju verni Hitleru do smrti. Otrovavši šestoro svoje dece i sami uzimaju otrov u Hitlerovom bunkeru.
Potvrđujući tačnost Ljovine prognoze, Crvena armija je ušla u Berlin i prošla njime uz zvuke pobedonosnog marša. U petnaestoj svesci Dnevnika, datirano 25. juna 1941. godine, dvaput se naslućuje žaljenje Ljove Fedotova da možda neće doživeti taj dan kada će biti uništeno poslednje reakcionarno skrovište na svetu. Na žalost, i tu je moskovski učenik bio u pravu.
Ali, ni ove mračne misli ne skrivaju od njega ni sadašnjost u kojoj živi, niti daleku budućnost. On piše: ‘Možda ćemo posle pobede nad fašizmom morati da se suočimo sa poslednjim neprijateljem – kapitalizmom u Americi i Engleskoj’. Piše kao da ima u vidu zaoštravanje odnosa šesdesetih godina i dugotrajan period ‘hladnog rata’.
Zanimljiv je i zapis od 12. jula 1941. godine gde piše: ‘List Njujork Post zahteva da Amerika stupi u rat. Takav predlog sam danas pročitao u štampi. Amerikanci mnogo bolje znaju da dobro prave tenkove i brodove, da troše vreme na razmatranje zakona o neutralnosti, nego da stvarno ratuju, zato će se stupanje Amerike u rat protriv Nemačke desiti tek onda kada će ih nemačka primorati na to. Imam u vidu vojne akcije fašista protiv Amerike, to jest, objavu rata Americi.’
Podsetimo šta se realno dogodilo. Žestoku ekonomsku krizukoja je zahvatila američku industriju 1929-1933. godine delimično je uspeo da ublaži predsednik Franklin Ruzvelt. Drugi svetski rat, koji je počeo, bio je od koristi za Ameriku, pomogao joj je da stane na noge. Biznis oružjem cveta. marta 1941. godine donosi se Zakon o lendlizingu – davanje oružja pod zakup drugim zemljama. Ali, situacija se naglo zaoštrava 7. decembra 1941. godine, kada je Japan naneo jak udarac po floti SAD-a u perl Harburu, praktično ga uništivši. Konačno, pri tom se tačno podudarajući sa mišljenjem Ljove, 11. decembra 1941. godine Nemačka i Italija objavljuju rat Americi. Opet je pogodak.
I poslednje. U decembru 1940. godine objavljen je razgovor između Ljove i njegovih školskih drugova povodom izrade uobičajenih školskih novina. Pošto su kasnili sa brojem, jedan se od prijatelja našalio: ‘Mi smo ovde veoma zapetljali stvari. Sa istim uspehom smo mogli da obećamo let na Mars’! Ljova je na to dodao: ‘Tačno tako. Samo ćemo posle morati da kažemo da se let zbog nedostatka goriva otkazuje i očekuje se 1969. godine u Americi!’