Bez obzira što je ‘otac istorije’, Herodot, zakasnio na gradilište piramida najmanje dve hiljade godina, ipak je ‘izvestio’ o tome kako je najmanje stotinu hiljada robova mukotrpnim fizičkim radom podizalo teške kamene blokove da bi faraonu obezbedili siguran put u večnost. Od njegovog ‘viđenja’ kako su nastali kolosi na platou Gize, čini se, nauka do danas nije mnogo odmakla. ‘Dokaz’ je pronađen na nekim slikama iz vremena XVIII dinastije na kojima se vide scene podizanja velike statue pomoću užadi, saonica i rampi. Ostaci slični rampi, doduše, mogu da se nađu na nekoliko mesta na području Gize a nagib tih rampi, od kojih su neke otkrivene u blizini piramida je 15 stepeni, što je prema mišljenju naučnika idealan ugao za podizanje velikih kamenih blokova.
Kako to (ne)bi moglo da funkcioniše u praksi, utvrđeno je još 1954. godine u eksperimentu koji je organizovala londonska kompanija BBC. Radnici ove kompanije su ustanovili da je potrebno storinu ljudi da bi se kameni blok težak 15 tona stavio na valjke a još 100 da bi kamen mogao da se pomiče na valjcima. Prema rezulatatima tog eksperimenta, za prebacivanje 80 kamenih blokova iz kamenoloma na gradilište udaljeno 32 kilometra bi bilo potrebno 1000 ljudi i njihov posao bi trajao nekoliko godina. A Keopsova piramida je sastavljena od 2,5 miliona kamenih blokova! Koliko vekova su ih radnici modali da podižu?
Prave zagonetke vezane za izgradnju piramida još uvek čekaju da budu rešene, a ovo se ne može postići bezuslovnim prihvatanjem crteža iz XVIII dinastije. Kada razmišljamo o gradnji Keopsove piramide, nameće se bezbroj pitanja i mnoga su vezana za način obrade kamenih blokova. Pretpostavlja se, naime, da su blokovi od krećnjak zabijanjem drvenih klinova i polivanjem vodom da nabubre lomljeni u kamenolomima na istočnoj obali Nila, a od granita u Asuanu, i da su odlomljene gromade klesari oblikovali u skoro savršene kvadrate. Čime?
Da li bakarnim alatom kakv su posedovali, mada ni od njega nisu pronađeni neki značajni ostaci. Ovo dovodi u sumnju takvu pretpostavku. Da sve bude zamršenije, ni dan danas se ne može napraviti toliko tvrd bakarni alat da bi njime mogao da se lomi i obrađuje kamen. Čvrstinu tog pretpostavljenog egipatskog alata nemaju ni današnja svrdla za bušenje naftnih izvora, iako su od najkvalitetnijih i najtvrđih legura!