Priča o Zavetnom Kovčegu počinje u Egiptu gde su Jevreji živeli i radili kao robovi surovog faraona. Inspirisani Bogom i Mojsijevim vođstvom, oni su pobegli iz Egipta u divljinu. Prema procenama ovde je reč o broju između hiljadu i nekoliko miliona. U podnožju planine Sinaj, našli su se licem u lice sa Bogom.
Zavetni Kovčeg označava njegovu prvu pojavu u Izlasku, drugoj knjizi Mojsijevog Starog Zaveta. U poglavlju 25, Bog se obraća direktno Mojsiju, naredivši mu da se sagrade posebe ‘ponude’ po neverovatno preciznim uputstvima i zahtevnoj specifikaciji. Ponude Bogu obuhvataju Zavetni Kovčeg, Tabernakul – hram i sva oprema, pribor i ukrasi… Bogatstvo detalja je toliko obimno da zbunjuje. Bog navodi bukvalno sve, od boja do dimenzija sa preciznošću vrhunskog inženjera.
U stihovima 25:10-21, taksativno su nabrojane instrukcije za gradnju Kovčega:
Neka načine kovčeg od drveta sitima, u dužinu od dva lakta i po, a u širinu od podrug lakta i u visinu od podrug lakta.
I pokuj ga čistim zlatom iznutra i spolja pokuj ga, i ozgo mu načini zlatan vijenac unaokolo.
I salij mu četiri biočuga od zlata, i metni mu ih na četiri ugla, da mu s jedne strane budu dva biočuga i s druge strane dva biočuga.
I načini poluge od drveta sistima i okuj ih u zlatu.
I provuci poluge kroz biočuge s obje strane kovčega, da se o njima nosi kovčeg.
U biočuzima na kovčegu neka stoje poluge, da se ne vade iz njih.
Pa u kovčeg metni svjedočanstvo koje ću ti dati.
I načini zaklopac od čistog zlata, u dužini od dva lakta ipo, a u širinu od podrug lakta.
I načini dva heruvima zlatna, jednostavne ih načini, na da kraja zaklopca. I načini heruvima jednoga na jednom kraju, a drugog heruvima na drugom kraju, na zaklopcu načinite dva heruvima na oba kraja.
I neka heruvimi rašire krila u vis da zaklanjaju krilima zaklopac, i neka budu licem okrenuti jedan drugom, prema zaklopcu neka su okrenuta lica heruvima.
I metnućeš zaklopac ozgo na kovčeg, a u kovčeg ćeš metnuti svjedočanstvo, koje ću ti dati.
U suštini, to je sve: jednostavno konstruisana drvena kutija, otprilike velika kao stočić za kafu, sa precizno ukrašenim poklopcem. Na osnovu ovih detalja, nema ničega neobičnog u vezi sa Kovčegom. Čini se da to nije ništa drugo do sanduk za nošenje svetih zapovesti božijih. Heruvimi na poklopcu predstavljaju čuvare sadržaja, baš kao što su jednom bili i na rajskim dverima. A kada se čitava scena sagleda iz drugog ugla, dobija se neverovatna priča.
Kovčeg je napravljen od gustog i čvrstog drveta sitima, za koje se pretpostavlja da je Acacia Arabia. Dimenzije su bazirane na egipatskom kraljevskom laktu, takođe poznatom kao Mojsijev ili dugi lakat – jednak meri od 525 mm. Kovčeg je približno dugačak 1.3 metra, a visok i dubok 76 centimetara. Oplata od čistog zlata je verovatno načinjena od tanko iskovanih ploča ili listova zlata, a ne od teških zlatnih odlivaka kako se to često pretpostavlja. Odlivci nisu ni praktično ni realistično rešenje.
Poklopac je od istih dimenzija kao i kutija, napravljen od istog drveta sistima i obložen zlatnom oplatom. Na vrhu su dve krilate figure – heruvimi, postavljeni licem u lice na oba kraja poklopca iznad koga šire krila napravljena posebno od finijih zlatnih listova.
Ako se sada uporede ovi detalji sa standardnom lajdenskom bocom, dobiće se veoma zanimljiv rezultat. Zlatna oplata Kovčega stvara pozitivan (unutrašnji) i zemljoprovodni (spoljašnji) sloj (zamenjuje kalajnu oplatu lajdenske boce), a izolator razdvaja dva sloja – u ovom slučaju drvo zamenjuje staklo. Drvo se ne upotrebljava često kao izolator zbog svoje sposobnosti da upije vlagu – lajdenska boca ne funkcioniše u vlažnim uslovima. Međutim, pustinja pruža idealne uslove bez vlage što je prednost u okviru koje Kovčeg može savršeno da funkcioniše.
Detalji konstrukcije poklopca se razlikuju u odnosu na standardnu lajdensku bocu. U normalnim uslovima, poklopac nije napravljen kao provodnik, da bi služio kao izolator jedne šipke punjenja koja je provučena kroz njega. Kovčeg ima dva heruvima na poklopcu – provodniku, što stvara dvostuku konfiguraciju u kojoj je jedan heruvim povezan sa uzemljenjem, a drugi sa unutrašnjim, pozitivnim slojem, odvojenim od spoljašnjeg. Drugim rečima, heruvimi se ponašaju kao pozitivni i negativni terminali.
Ovo osnovno poređenje pokazuje gotovo istovetnu konstrukciju Kovčega i lajdenske boce, pa je rezumno pretpostaviti da se isti principi funkcionisanja mogu primeniti na obe verzije. Jasno je da je Kovčeg mnogo kompleksnije dizajniran i da pokazuje mnoge osobine koje su naprednije u odnosu na svoju moderniju verziju.